KidyGrow istražuje: Ocean
Planina koja nestane pod vodom i bića koja svijetle tamo gdje sunce ne stiže
Otvara video na YouTubeovom playeru. Ništa se ne učitava dok ne pritisneš play. Kad ova završi, sljedeća epizoda kreće sama.
Zamisli da najvišu planinu na svijetu spustiš na najdublje mjesto u moru. Vrh bi joj ostao više od dva kilometra ispod površine. Grow vodi kroz to spuštanje, od koraljnog grebena i jata riba do potpunog mraka i vrućih otvora na dnu. Usput objasni zašto je more plavo i slano, kako riba diše a dupin mora gore po zrak, i zašto otprilike svaki drugi udah koji udahneš dolazi od bića koja golim okom ne vidiš.
Što ćeš otkriti?
- Koliko je ocean zapravo dubok?
- Zašto je more plavo, a zašto slano?
- Što stvara valove i zašto lopta na moru ne otputuje s njima?
- Kako riba diše pod vodom, a dupin i kit moraju na površinu?
- Što je plankton i kakve veze ima s tvojim disanjem?
- Zašto se morska kornjača vraća baš na svoju plažu?
Cijeli transkript epizode
Sve što Grow kaže, da možeš i pročitati umjesto gledati.
0:00Planina koja nestane pod vodom
Zamisli najvišu planinu na svijetu. Sad je podigni, cijelu, i spusti je u more. Na najdublje mjesto koje postoji. Vrh bi joj nestao pod vodom. I ne malo. Iznad njega bilo bi još više od dva kilometra vode. Nitko nikad nije bio tamo dolje bez posebnog stroja. Idemo pogledati što je ispod.
0:21Boja, sol i valovi
Prvo s površine. Ocean prekriva veći dio Zemlje. Zato je iz svemira naš planet plav. Zašto baš plav? Sunčeva svjetlost izgleda bijela, ali u njoj su sve boje zajedno. Kad uđe u more, voda proguta tople boje. Crvenu, narančastu, žutu. Plavu ne. Plavu vrati natrag, ravno do tvojih očiju. A zašto je slano? Kiša pada na stijene i pokupi sitna zrnca soli. Rijeke tu sol nose u more. Sunce grije, voda ispari, a sol ostane. I tako jako, jako dugo. A valove radi vjetar, kad puše preko vode. Val ne nosi vodu sa sobom, nosi samo snagu. Zato lopta na moru ne otputuje s valom, nego samo poskakuje gore-dolje. Sad zaronimo.
1:08Zona sunčeve svjetlosti i koraljni greben
Prvih dvjesto metara zove se zona sunčeve svjetlosti. Ovdje je svijetlo, toplo, i ovdje je najviše života. Koraljni greben nije kamenje. Izgradile su ga sićušne životinje, jedna na drugoj, tisućama godina. Zovu ga prašuma mora. Pored grebena, jato. Tisuće riba koje se okrenu u istom trenu, kao da imaju jedan mozak. Nemaju vođu. Svaka riba gleda susjeda i cijelim tijelom osjeti kako se pomiče voda oko nje. Kad se jedna pomakne, pomaknu se sve. Lovcu je tako puno teže odabrati koju će uloviti.
1:44Škrge, dupini i kitovi
Riba diše pod vodom cijeli dan. Sa strane glave ima škrge, i one iz vode izvuku kisik. Isti onaj koji ti udišeš iz zraka. A dupin? Dupin nije riba. Dupin je sisavac, kao i ti. Diše zrak, pa mora gore po dah. Na vrhu glave ima rupu. To mu je zapravo nos, samo premješten. Pod vodom se zatvori, na površini se otvori, dupin naglo udahne, i opet zaroni. Kit isto. Prije ronjenja spremi dodatni kisik u krv i mišiće, i uspori srce. Ulješura tako s jednim jedinim udahom ostane pod vodom oko sat vremena.
2:22Mrak, pritisak i život bez sunca
Idemo dublje. Svjetlo je sve slabije. Ispod tisuću metara, potpuni mrak. Ni na najsunčaniji dan ovamo ne stigne ni tračak svjetla. Hladno je. A voda pritišće sa svih strana, tisuću puta jače nego gore. I opet, život. Ribe s golemim očima, da uhvate i najmanju iskru. Bića koja svijetle sama od sebe, da namame hranu ili zbune lovca. A na samom dnu, oko vrućih otvora u stijeni, žive stvorenja kojima sunce uopće ne treba. Kao da je to neki drugi planet. A nije. To je naš.
2:56Svaki drugi udah dolazi iz mora
A sad ono najčudnije. Udahni. Otprilike svaki drugi udah koji udahneš dolazi iz mora. Ne od kita. Ne od ribe. Od planktona. To su sićušna bića, tako mala da ih golim okom ne vidiš. Plutaju po moru i od sunca rade hranu, kao biljke. I pritom ispuštaju kisik. Znanstvenici procjenjuju da otprilike polovica sveg kisika na Zemlji dolazi baš od njih. Koliko i sve šume svijeta zajedno. Plankton jedu sitne ribice. Ribice jedu veće ribe. I tako sve do najvećeg kita, koji na kraju i sam ovisi o tim malenim bićima.
3:34Glasovi, pola budnog mozga i kompasi
U mraku se ne vidi daleko. Ali se čuje. Kit pjeva. Duge, duboke zvukove koji kroz vodu putuju stotine kilometara, do drugog kita u sasvim drugom dijelu mora. Dupin ima drugu muku. Mora se sjetiti izroniti po zrak, i noću. Zato nikad ne zaspi do kraja. Odmara se samo jedna polovica mozga, a druga ostaje budna i pazi na dah. Jedno oko ostane otvoreno. Onda se zamijene. Hobotnica nema nijednu kost, pa se provuče kroz rupu manju od sebe. Ima tri srca. Krv joj je plava. A većina njenog mozga nije u glavi, nego u krakovima, pa svaki krak sam kuša i opipava. Zna otvoriti staklenku. I zapamti koji su ljudi dobri prema njoj. A morska kornjača? Kad se izlegne na plaži, otrči u more i pliva godinama. Tisuće kilometara. I onda se, kad odraste, vrati. Na istu plažu. Znanstvenici misle da pamti kako Zemljin magnet djeluje baš na tom mjestu, kao da u sebi nosi kompas. I zamisli: ljudi imaju bolje karte Mjeseca i Marsa nego dna vlastitog mora.
4:45Growovo pitanje
Vratimo se na obalu. Kad se more povuče, među stijenama ostanu male bare. Sićušni komadić oceana koji možeš gledati izbliza. Rakovi, morske sase, ribice. Dvaput na dan more dođe i ode, jer ga Mjesec vuče. Da sutra osvaneš u moru, što biraš? Pjevati kao kit, da te čuju preko pola oceana? Ili svijetliti u mraku, tamo gdje nitko drugi ne vidi?
Želiš još istraživati?
Kartice znanja koje idu dublje u ono što je epizoda pokazala.
Za odrasle
Sljedeća epizoda
Grow istražuje: DinosauriDivovi koji su hodali prije nas, i rođaci koji još pjevaju u dvorištu